24. MSK "Trg od knjige" - 26. jul
U TRAGANJU ZA ISTINOM I POTREBOM STVARANJA
Uprkos, i u susret, nagomilanim oblacima koji su pretili da iz sebe sruče kišu, baš kao ogoljenu najistinitiju svoju istinu, istinski vjerujući u snagu i moć književnosti, vjerna sajamska publika je na šestoj večeri Trga od knjige i predivnoj, vjetrom ophrvanoj Belavisti, „izvajala sopstvenu kulu od pijeska pred oluju“, tragajući i za svojim, intimnim ispovjestima i istinama, na koje su je imaginarno, intuitivno i znalački podsticali savremeni, mladi stvaraoci, Vladimir Vujović i Nikola Marković. Njih dvojica su, dotičući se Herceg Novog kao izabranog i datog porodičnog ambijenta, kroz razgovore sa književnim kritičarkama, Jovanom Milovančević, u prvom dijelu programa, i Milenom Đorđijević, u drugoj programskoj cjelini, predstavili tekstualnom književnom formom i sadržajem sasvim različita djela, objedinjena u žanru romana, i u onom suštinski, najznačajnijem – potragom za identitetom. Za svoje romaneskne priče, „Razgovori s Vješticom“ i „Dug je put do zore“ pisci su izabrali raznorodne pripovjedačke koncepte, ne zaljubljujući se pritom u sopstvene glasove, i težeći da ostanu izvan, u sadašnjem svijetu, skrajnute gordosti umjetnika i čovjeka, ne survavajći se u „ponore taštine“, kako je to definisao Vid Latinović, jedan od protagonista predstavljenih romana. Neprekidna borba u književniku između djela koje stvara i povjerenja u njega, prikazana je u Vujovićevim dijalozima novinara koji postavlja pitanja, s korektivnom vizijom, sa umjetnikom čiju autopoetiku pisac iznosi putem odgovora na njih, u pristupu koji često ističemo kao najvažniju komunikacionu crtu, bilo da je riječ o razgovoru sa sobom ili nekim drugim. Markovićev ispovjedni „ih“ ton je, pak, onaj koji nagoni ne samo glavnog junaka priče, već i čitaoca koji zajedno s njim prolazi put transformativnog iskustva, tragajući za istinom, da odagna prošlost koja se konstantno nastavlja određujući mu sudbinu i samim tim prekine lanac transgeneracijskog kontinuiteta i odrekne se krivice predaka kao sopstvenog balasta.
No, bez obzira na to da li će književni likovi iz oba romana stići do svojih najtananijih i najdubljih individualnosti i svog identiteta, kroz grasovsku sintagmu „ljušćenja luka“ ili potpuno se razotkrivajući kroz pripovijedanje, na ovaj ili onaj način, i mijenjajući dijelove sebe kao „Tezejev brod“, što će najuporniji čitaoci saznati ukoliko pročitaju romane, postavlja se pitanje: šta ćemo sa tim istinama, mi koji pratimo te ranjive ljude koji nisu niti heroji niti junaci, nego obični ljudi nalik svakom od nas. Hoće li te istine uspjeti da popune naše „praznine korijena“? Hoće li mijanjati našu budućnost budući da smo ogolili prošlost? Hoćemo li, tumarajući u mraku, pronaći svjetlost i dospijeti svako do svoje „zore“ ili „svoje Bogorodice“? Hoće li naša „vojska razuma“ u tom mraku pronaći „koplje koje je intuicija bacila“? Možemo li poput Bergmana, koji je izrekao ove riječi, snimiti sopstveni film ili ga makar do zore odsanjati – ostaje da vidimo prihvatajući teme poput Velikog rata, nasljeđa, ljubavi, stvaranja kao božanskog ili vražijeg nadahnuća kao izazove i uranjajući u njihov svijet ili svjetove drugih dobrih književnih djela, od kojih vas mnoga očekuju upravo na 24. Trgu od knjige.
Negdje, na onoj najdubljoj koti, nadajmo se da svako od nas ima i svog „savršeno dobrog čovjeka“ koji će razumjeti da je nagrada naša, jer smo vjerovali u sebe, makar je i ne zaslužili, kao slikar Latinović u danima djetinjstva; ali i da neko, poput Mike Antića, može postati dobar pjesnik iako svoju prvu pjesmu ukrade od Desanke Maksimović, i napiše svoju drugu pjesmu, jer je „savršeno dobar učitelj“ vjerovao u njega i izbore koje je još kao mali znao da napravi.
Program šeste večeri Sajma vodila je Danijela Đonović, a sa muzikom približavajuće oluje koja nam, ipak, nije srušila sagrađenu kulu, kao što je i Markovićev prijatelj, stari morski vuk Kićo predvidio, slušali smo i zvuke violine Dušice Kordić i harmonike Safeta Drljana.
Čekamo vas na sedmoj večeri Trga od knjige... Otkrijte nove naslove i nove priče o Milanu Rakiću koji nam je ostavio stihove i 'misli da se bujno roje'... Otkrijte šta ćete sa njima.

Ћирилица












